Eurozastupnici traže konkretne pomake u migracijskoj politici EU-a

Eurozastupnici su u srijedu, u raspravi s predstavnicom švedskog predsjedništva Vijeća EU-a i predsjednicom Komisije von der Leyen, zatražili konkretne pomake u migracijskoj politici EU-a nakon godina rasprava.

Pitanje azila i migracija bit će jedna od dvije teme na izvanrednom samitu čelnika EU-a 9. i 10. veljače u Bruxellesu, a zastupnici u Europskom parlamentu su sa čelnicom Komisije i švedskom ministricom za pitanja EU-a Jessikom Roswall na plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljali o postignutom napretku u donošenju zakona koji su dio pakta o azilu i migracijama te o nedavno predloženoj strategiji za povratak migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Švedska ministrica je najavila da će na izvanrednom Europskom vijeću sljedećeg tjedna čelnici EU-a razmotriti pitanja migracija, kao i situaciju u Ukrajini, gospodarski program i europski industrijski plan. Kad je riječ o migracijama, fokus će biti na nadzoru vanjskih granica, suradnji s trećim zemljama te učinkovitijem vraćanju migranata i tražitelja azila bez prava na boravak u EU u njihove zemlje podrijetla ili tranzita. Također se očekuje da će Europsko vijeće pozvati na nastavak zakonodavnog rada na paktu za azil i migracije. Roswall je europarlamentarcima rekla da pregovori u Vijeću o paktu napreduju dobrim tempom, navodi Europski parlament.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknula je da su migracije europski izazov koji zahtijeva europski odgovor. Prema njezinu mišljenju, zakonodavni rad treba nastaviti sa ciljem sklapanja pakta do proljeća 2024., uz razvoj dodatnih radnji za jačanje vanjskih granica i osiguravanje bržeg i dostojanstvenog povratka migranata u njihove zemlje podrijetla ili tranzita. Poboljšanje dobrovoljne solidarnosti, rješavanje temeljnih uzroka migracija iz trećih zemalja i uvođenje sigurnih i legalnih putova u Europu također bi trebali biti prioriteti EU-a, izjavila je.

Čelnica Komisije istaknula je da je prema podacima Europske granične i obalne straže (Frontex) u 2022. godini zabilježeno više od 330 tisuća ilegalnih prelazaka europskih vanjskih granica, što je povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, najveći broj od 2016. Na zapadnobalkanskoj ruti je u tom razdoblju zabilježeno gotovo pedeset posto ukupnih ilegalnih ulazaka.

Europarlamentarci su u raspravi zatražili konkretne rezultate u području politike migracija i azila, nakon godina rasprava među državama članicama u kontekstu sve većeg broja nezakonitih dolazaka osoba, od kojih većina ne ispunjava uvjete za ostanak u EU.

Zastupnici su, među ostalim, pozvali na učinkovitiju zaštitu granica, uključujući i postavljanje ograda, povećanja stope ljudi koji se vraćaju te obradu zahtjeva za azil na teritoriju trećih zemalja, kao način da se dopre do najranjivijih osoba.

Dio zastupnika lijevih klubova inzistirao je da migracijska politika EU-a, kako bi bila vjerodostojna, mora poštovati ljudska prava i kombinirati odgovornost i solidarnost prema izbjeglicama. Napominjući da starenje stanovništva u Europi čini migraciju radne snage nužnom, nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu založilo se za otvaranje legalnih putova u EU.

Pučani i konzervativci za stroži nadzor migracija

U raspravi su sudjelovali hrvatski zastupnici iz kluba Europske pučke stranke (EPP) i Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Karlo Ressler i Ladislav Ilčić, i založili se za stroži nadzor migracija u EU.

"Skandalozno je vidjeti i u ovoj plenarnoj raspravi strastveno zalaganje dijela lijevih zastupnika za nepoštivanje naših zajedničkih europskih propisa. Europa ne smije samo promatrati novi migrantski val. Mora ga spriječiti. Zato nam je potreban hitan dogovor o novom sustavu migracija i azila koji se temelji na solidarnosti između država članica jer predugo su države na vanjskim granicama podnosile najveći migracijski pritisak, ali i na nepokolebljivosti prema krijumčarima koji iskorištavaju europsku neodlučnost i ugrožavaju živote tisuća ljudi. Moramo zaustaviti nezakonite ulaske i ustrajati u zaštiti europske granice”, rekao je Ressler (HDZ/EPP).

Ilčić je rekao da ako EU potencijalnim migrantima šalje jasnu poruku da će se zakoni poštivati i neće dopuštati ilegalni ulasci migracije "tada će se ilegalne migracije smanjiti". Ustvrdio je i da je potreban oprez i kod legalnih migracija.  "Doseljenici imaju vrlo snažan identitet a europski mainstream već godinama radi sustavno radi na uništenju nacionalnog, vjerskog pa čak i spolnog identiteta. I u susretu jakog i slabog identiteta pobjeđuje onaj jaki, tako da očekivati asimilaciju tog jakog identiteta doseljenika u europski identitet je dosta nerealno, a to potvrđuje realnost koja pokazuje 'no-go' zone i daljnju ugrozu identiteta i vrijednosti koje proizlaze iz kršćanske tradicijske kulture", ustvrdio je Ilčić (HS(ECR).

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol u priopćenju je  pozvao na sprječavanje ilegalnih migracija i ustvrdio da migranti učestalo zloupotrebljavaju pravo na azil.

"U bitno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima ključno je zaustaviti nezakonite migracije i ojačati zaštitu schengenskog područja. To posebno uključuje i ubrzan povratak osoba koje ne ispunjavaju uvjete za status izbjeglice u EU što će imati odvraćajući učinak na one koji pokušavaju ilegalno ući na teritorij Europske unije. Drugim riječima, neophodna je deportacija ilegalnih migranata iz Europske unije. Nažalost, svjedoci smo činjenice da migranti učestalo zloupotrebljavaju pravo na azil kako bi zaobišli redovitu proceduru i tako se domogli teritorija Europske unije", smatra Sokol (HDZ/EPP).

Europska pučka stranka, najbrojniji zastupnički klub u EP-u, u srijedu je predstavila svoje stajalište spram migracijske politike EU-a i zatražila, među ostalim, učinkovitiji nadzor vanjskih granica EU-a i useljavanja, uključujući postavljanje ograda, i širenje ovlasti EU-ove agencije za nadzor granica FRONTEX.

“Moramo napraviti značajne promjene u procedurama azila u EU. Ako je potrebno, izgradnja ograda na našim vanjskim granicama trebala bi biti prihvatljiva za financiranje EU-a Europska komisija ne bi trebala odbiti financiranje takvih mjera. Ograde su uvijek zadnje rješenje, ali su nam potrebne svugdje gdje krijumčarske skupine uspješno pokušavaju zaobići europski zakon. Moramo odgovoriti i na pitanje mogu li se zahtjevi za azil podnijeti izvan EU-a”, rekao je Manfred Weber, čelnik pučana u Europskom parlamentu, uoči rasprave o migracijama.