Pripadnici Frontexa, europske agencije za graničnu i obalnu stražu, mogli bi uskoro biti raspoređeni i na zadatke čuvanja granica između država zapadnog Balkana, na primjer između Srbije i Sjeverne Makedonije, a ne samo na granice između država članica i država zapadnog Balkana, kao što je do sada slučaj. To je jedna od novosti koje predlaže jučer objavljeni akcijski plan Europske komisije za smanjivanje iregularnih migracija na zapadnobalkanskoj ruti.
Dolaze na poziv
Komisija je akcijski plan objavila u nadi da bi mogao, među ostalim, zadovoljiti Austriju kao državu članicu koja se protivi proširenju Schengena na Rumunjsku i Bugarsku s obrazloženjem da migrantski pritisak pokazuje da Schengen ne funkcionira dobro pa da ga nema smisla širiti. Austrija se, podsjetimo, ne protivi proširenju Schengena na Hrvatsku, kao što se tome ne protivi nijedna druga država članica, koje konačnu odluku donose na sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova u četvrtak. Nizozemska vlada u petak je uputila u nacionalni parlament prijedlog davanja potpore za ulazak Hrvatske, ali i za ulazak Rumunjske, no ne i Bugarske. Nizozemsku vladu zadovoljava to što je "Europska komisija potvrdila da Hrvatska adresira ranije identificirana zlostavljanja na vanjskoj granici".
Ideja iz akcijskog plana Europske komisije o raspoređivanju pripadnika Frontexa na granice koje nisu schengenske zapravo nije nova: Mađarska, Austrija i Srbija tu ideju već ostvaruju međusobnim dogovorom, ali takav aranžman kakav su dogovorili Beč, Budimpešta i Beograd (a tiče se slanja ljudstva i opreme na granicu Srbije sa Sjevernom Makedonijom) mogao bi sada dobiti europski ogrtač: bio bi dio zajedničke, EU politike čuvanja granica. I takav bi se aranžman, raspoređivanje Frontexa, mogao ponavljati i na drugim granicama između država zapadnog Balkana. Možda, primjerice, između Srbije i BiH? O tome odlučuju same te države. Frontex, naime, ne bi nikamo dolazio nepozvan, nego se takvo što mora odvijati na poziv i uz zapovijedanje one države na čiju se granicu raspoređuju "gostujuće" snage.
U pet točaka
Akcijski plan Komisije sastoji se od pet točaka. Prvo, jačanje upravljanja granicama duž migrantske rute. Drugo, jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana za ubrzanje postupka azila i poboljšanje prihvatnih centara u tim zemljama. Treće, oštrija borba protiv krijumčara. Četvrto, jačanje suradnje na readmisiji i povratku migranata. Peto, usklađivanje viznih politika država regije s viznom politikom EU.
