Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user Anna. TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

Kamatne stope na kredite u BiH na povijesno su niskoj razini

Kamatne stope na kredite u Bosni i Hercegovini su na povijesno niskoj razini te je teško očekivati neko daljnje smanjenje, kazao je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, koji se osvrnuo na tematiku kamatnih stopa, inflacije i drugih pokazatelja na tržištu kredita.

Kutle podsjeća kako su kamate padale iz dvaju razloga. Prvi je smanjenje kamata na eurotržištu, a drugi je pad kamatne stope na depozite kao domaći izvor za kredite.

Kada je riječ o trenutačnoj situaciji, kao i prognozama za budućnost, Kutle kaže kako je rastom inflacije u svijetu, pa i kod nas za očekivati (ali ne kratkoročno) pomak kamatnih stopa na izvore kredita, a onda i prelijevanje na kredite.

- S obzirom na kontinuirano povećanje novca u optjecaju bez ikakva pokrića i njegova negativnog utjecaja na povećanje kamate, to se ne očekuje u idućim godinama - objasnio je Kutle.

Pitali smo ga i postoje li neki znakovi oporavka tržišta kredita u BiH, odnosno raste li potražnja za određenim vrstama kredita. Kutle je pritom naveo da su u pandemiji krediti pali nešto više od 2%, a nakon pandemije rastu gotovo za isti postotak.

- To jednostavno znači da smo mi na dnu i teško možemo niže pasti, a s druge strane, u ovakvoj nereguliranoj, politički nestabilnoj situaciji nije realno očekivati nikakav značajniji rast bilo čega osim problema - konstatirao je Kutle.

Večernji list: Kakvo je stanje u BiH kada je riječ o kamatnim stopama na kratkoročne i dugoročne kredite?

- Kamatne stope na kredite u BiH su na povijesno niskoj razini. Teško je, iluzorno očekivati neko daljnje smanjenje kamata. Kamatne stope padale su iz dvaju razloga. Prvi razlog je smanjenje kamata na eurotržištu, gdje imamo i negativnu kamatnu stopu. Drugi razlog je pad kamatne stope na depozite kao domaći izvor za kredite. I jedna i druga kamata su pale do svog minimuma i kao takve ne mogu generirati daljnji pad kamata na kredite.

Večernji list: Mnogo se sluša o rastu inflacije u okruženju, pa se s pravom postavlja pitanje o refleksijama na Bosnu i Hercegovinu. Može li se očekivati rast kamata i na koje kredite?

- Rastom inflacije u svijetu, pa i kod nas za očekivati je (ali ne kratkoročno) pomak kamatnih stopa na izvore kredita, a onda i prelijevanje na kredite. S obzirom na kontinuirano povećanje novca u optjecaju bez ikakva pokrića i njegova negativnog utjecaja na povećanje kamate, to se ne očekuje u idućim godinama. Kamatna stopa na kratkoročne kredite kreće se od 0,5 do 3%, što varira od banke do banke i kvalitete klijenta. Na dugoročne kredite od 2 do 5%, opet ovisno o duljini otplate i kvaliteti klijenta.

Večernji list: Postoje li znakovi oporavka tržišta kredita u Bosni i Hercegovini? Raste li potražnja za određenim vrstama kredita?

- Mi smo u Bosni i Hercegovini u specifičnoj situaciji. U doba pandemije krediti su pali nešto više od 2%, nakon pandemije rastu gotovo za isti postotak. To jednostavno znači da smo na dnu i teško možemo pasti niže, a s druge strane, u ovakvoj nereguliranoj, politički nestabilnoj situaciji nije realno očekivati nikakav značajniji rast bilo čega osim problema. Dovoljno je pametnom čovjeku pogledati tri različita dnevnika da odmah poželi otići, a ne ulagati u ovu zemlju. Nitko nam taj dojam neće promijeniti ako sami ne pokušamo mijenjati sliku o krasnoj zemlji s katastrofalnim uređenjem.

Večernji list: Kakva je situacija kada je riječ o kreditima gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini, a kakva u kontekstu kredita stanovništva?

- Omjer kredita stanovništva i gospodarstva gotovo je konstantan - 50-50%. U ovoj godini očekivan je nešto veći rast kredita stanovništva iz jasnog razloga.

Plaće stanovnika nisu dovoljne za potrošačku košaricu, a kamoli za neke dugoročne stvari i prisiljeni su posegnuti za kreditom. U gospodarstvu je drugačija situacija. Strah koji je izazvala pandemija COVID-19 i nesigurnost države usporili su ionako mali rast kredita gospodarstva. Puno elemenata koji utječu na to trebalo bi se promijeniti u srednjoročnom razdoblju, što bi onda dovelo do ubrzanoga rasta. Bojim se da ćemo u našim društveno-političkim prilikama na to još dugo čekati. •