Ocijenio je kako ne može biti opstruiranja odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
- Visoki predstavnik ima ogromne, faraonske ovlasti u BiH, to je neka vrsta demokratskog deficita, ali gledajući cijeli kontekst politički, mislim da će ta funkcija ostati još dugo u BiH, iako bi volio da se legitimni predstavnici naroda dogovore i da BiH krene naprijed - istaknuo je on.
Na upit očekuje li probleme, Knežević je rekao kako u BiH uvijek postoje politički problemi, te da se oni trebaju rješavati kao i u svakoj drugoj državi.
Ivo Lučić, povjesničar rekao je da je odluka visokog predstavnika važna najviše zbog toga što je zaustavljen proces dekonstituiranja Hrvata u BiH koji je, kako je rekao, trajao preko 20 godina.
Na pitanje kako će sada izgledati dijalog Bošnjaka i Hrvata, Lučić je rekao da je teško pregovarati s nekim tko ne želi rješenje i tko odugovlači.
Mišljenja je kako postoje određene promjene unutar bošnjačkog korpusa da je umjesto (Bakira) Izetbegovića izabran (Denis) Bećirović.
- On će koristiti manje agresivnu i ratno huškačku retoriku i imat će druge partnere s lijevog spektra. Nešto bitno se neće promijeniti. Sadržajno se neće ništa promijeniti. Hrvati će održati poziciju u Domu naroda i bit će važan faktor konstituiranju vlasti i na državnoj i federalnoj razini i imat će bolju poziciju sljedeće četiri godine za rješavanje problema- rekao je Lučić.
Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP) rekao je da je najvažniji rezultat ovih izbora povratak međunarodne zajednice u BiH, jer punih 10 godina nijedan visoki predstavnik se nije koristio bonskim ovlastima.
Istaknuo je da bez obzira na anomaliju, "za Hrvatsku je značajno da neće doći do minorizacije u Domu naroda Federalnog parlamenta što zadržava Hrvate kao vlažan politički čimbenik u BiH".
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) kazala je da, iako su oduvijek bili protiv intervencije visokog predstavnika, ovaj put su je prizivali.
- Ovo je veliki uspjeh vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije, da je konačno ispravljena greška koju su napravili bivši visoki predstavnici. Schmidt se odupro pritisku u Sarajevu i dao priliku Hrvatima da ostanu kao politički narod u BiH i da se glasovi koje su dali plebiscitarno uzmu u obzir, da uzmu učešća u formiranju vlasti. Usprkos svim problemima koje imaju Hrvati u BiH su izašli i demokratski dali svoj glas i žele da tu zemlju povuku prema EU, rekla je, istaknuvši da tek sad predstoji velika borba - konačan dogovor za izmjenu izbornog zakona.
Na upit kada bi BiH mogla dobiti status kandidata za ulazak u Europsku uniju, odgovorila je: "Kad se konačno dogovori o legitimnom predstavljanju, izbornom zakonu i kada Hrvati konačno dobiju pravi udio u toj državi da mogu biti sigurni da će se njihov glas računati i kod izbora hrvatskog člana predsjedništva. To je uvjet svih uvjeta".
(Vijesti.ba / FENA)
