U Bihaću je u tijeku provedba projekta obnove zgrade Kloster koja je 2009. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, piše Večernji list BiH.
Ovih dana užurbano se izvode radovi na sanaciji krovišta i fasade čime će i Bihać dobiti potpuno novu vizuru. Podsjećamo, u ovoj zgradi smješteni su Zavod za zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa Bihać, Muzej Unsko-sanske županije i Umjetnička škola Bihać, i tijekom godine posjeti je veliki broj građana koji prate kulturna događanja, ali i turisti iz BiH te inozemstva.
Važan spomenik
Zgrada je izgrađena prije 126 godina po projektu hrvatskog arhitekta Stjepana Podhorskog i imala je važnu ulogu u urbanom oblikovanju Bihaća. Izvorna namjena ovog objekta bio je Samostan Svetoga Josipa i škola časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove, iz čega su proizišli temeljni sadržaji objekta.
- Nalazimo se ispred nacionalnog spomenika BiH. Jedan je to od najvažnijih spomenika kad je riječ o organiziranom obliku kulturne, odnosno obrazovne djelatnosti u Bihaću. Ne možemo reći da prije zgrade Kloster i škole časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove nije bilo školskih objekata, međutim, ovo je prvi organizirani pristup gdje se nastava izvodi po takozvanom svjetovnom modelu nekadašnje Austro-Ugarske monarhije - kaže povjesničar Asmir Piralić, angažiran i kao turistički vodič, dodavši kako jedino nedostaje kip Svetoga Josipa koji je rekonstruiran, ali nije u funkciji, i prije 1944. godine kad je zgrada, nažalost, najviše i razrušena. - U svakom slučaju, radi se na tome da se objekt vrati u prvotno stanje, barem njegova vanjština - kaže bihaćki povjesničar Asmir Piralić.
Nažalost, zgrada Kloster uslijed neodržavanja bila je u lošem stanju, što je vidljivo osobito na oronuloj fasadi te oštećenjima na krovištu koje je tijekom Domovinskog rata u BiH nekoliko puta bilo pogođeno granatama. Stoga je obnova ovog objekta za Bihać bila imperativ.
Austrougarska gradnja
- Zgrada Kloster izgrađena je 1894. godine i predstavlja izraz austrougarskog arhitektonskog djela iz toga doba. U restauraciji nam je, prije svega, pomoglo resorno ministarstvo znanosti, kulture i sporta s 89.000 KM za ovaj projekt, i djelomice grad Bihać s 10.000 KM. Smatram da smo pogodili boju koja je u stvari i autentična jer se s fotografija starog Bihaća vidi kako je to neki vid ove boje i iz razgovora s malo vremešnijim Bišćanima koji su još živi - to smo zaključili. Oni u biti za ovo daju pozitivne komentare - kaže Anis Džanić, v. d. ravnatelja Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog nasljeđa u Bihaću.
