Zbog obustave izvoza Kurdistan sada ne može vraćati dugove pošiljkama nafte, a alternativni programi nisu uspostavljeni.
Obustava izvoza nafte iz iračkog Kurdistana zaustavila je otplatu šest milijardi dolara duga skupini trgovaca, uključujući Vitol i Petraco, izjavili su izvori u trgovačkim krugovima.
Prošli vikend obustavljen je izvoz oko 450.000 barela nafte dnevno iz iračkog Kurdistana preko turske luke Ceyhan nakon što je u arbitražnom postupku koji je pokrenuo Irak utvrđeno da je Turska prekršila dogovor dopuštajući Kurdistanu da naftu izvozi bez privole Bagdada.
Zbog obustave izvoza Kurdistan sada ne može vraćati dugove pošiljkama nafte, a alternativni programi nisu uspostavljeni.
Dug prema najvećem svjetskom trgovacu Vitolu i manjem konkurentu Petracu iznosi po 750 do 800 milijuna dolara, prema tri trgovačka izvora.
Ukupno Kurdistan trgovcima koji su naftu platili unaprijed duguje oko šest milijardi dolara, tvrde izvori.
Vitol i Petraco odbili su komentirati tu informaciju. Komentar je odbila i vlada Kurdistana.
Nakon arbitražne presude vlada u Kurdistanu priopćila je da će njezino izaslanstvo uskoro posjetiti Bagdad kako bi se riješila otvorena pitanja.
Glasnogovornik iračke vlade odbio je komentirati dugove.
"Riješimo prvo pitanje izvoza nafte, nakon toga moći ćemo se pozabaviti drugim pitanjima pod manjim pritiskom", rekao je.
Kurdski izvoz predstavlja oko 0,5 posto globalne ponude nafte i važan je izvor opskrbe za rafinerije na Sredozemlju. Neke su naftne tvrtke ovog tjedna počele zatvarati proizvodnju u Kurdistanu.
U proteklih deset godina Kurdistan je uspio povećati izvoz nafte neovisno o Bagdadu jer su mu trgovačke tvrtke davale milijarde dolara zajmova u zamjenu za naftu. Regija je izgradila i novi naftovod do Turske.
Kurdistan je u 2017. održao referendum o neovisnosti, koji zbog intervencija SAD-a i Irana nije rezultirao potpunim odvajanjem od Bagdada, objašnjava Reuters.
Pravni savjetnik iračkog ministarstva nafte upoznat s razgovorima s Kurdistanom rekao je da Bagdad želi izvoziti naftu preko državne tvrtke SOMO i želi da se prihodi od prodaje polažu na neovisni bankovni račun.
Račun bi kontrolirala kurdska vlada, Bagdad bi ga nadzirao, a namjena bi mu bila višestruka i uključivala bi otplatu dugova, rekao je savjetnik, navodeći dosadašnje prijedloge.
"Mi (središnja vlada u Bagdadu) nećemo plaćati milijarde dolara dugova za transakcije o kojima ne znamo ništa ili u njima ne sudjelujemo", rekao je savjetnik.
Drugi dužnosnik iračkog ministarstva za naftu izjavio je da još nema pomaka u pitanju vraćanja duga.
Irak, drugi po veličini proizvođač u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC-u), najveći dio nafte izvozi iz luka na jugu, na obali Perzijskog zaljeva, napominje Reuters.
