U nedjelju 5. februara bit će održani prijevremeni izbori za načelnika Općine Bratunac. Dva su kandidata, SNSD-ov Lazar Prodanović i nezavisni Srđan Rankić, koji nakon što je opozvan prvo u Općinskom vijeću, a potom i na referendumu u augustu prošle godine, ponovo želi da se vrati na ovu funkciju.
Mini market
Prije 7 min Prije 5 min
0
Bratunačka organizacija Naroda i pravde, čiji je šef Elmedin Konaković javno se oglasila i stala iza Prodanovića.
"Narod i pravda Bratunac uz dr. Lazu! Općinski odbor Narod i pravda Bratunac nakon sveobuhvatne analize političke situacije u općini Bratunac staje na stranu kandidata Lazara Prodanovića. Dr. Lazar Prodanović je neko ko ima bogato političko iskustvo, odmjerene izjave i nastupe. Smatramo da je upravo on najbolje rješenje za izlazak iz ove krize. Narod i pravda Bratunac insistira na relaksaciji odnosa među političkim akterima i ljudima u Bratuncu i stvaranju ambijenta koji će privući projekte i investicije u našu općinu.
Pozivamo Bratunčanke i Bratunčane da 5. februara 2023. godine pokažu odgovornost prema svojoj lokalnoj zajednici, izađu na izbore i daju glas dr. Lazaru Prodanoviću. Pozivamo sve političke aktere na fer i poštenu izbornu kampanju uz uvažavanje drugačijeg mišljenja. Moramo biti svjesni da ima života i nakon 5.2.2023. godine", saopćeno je iz NiP-ove Općinske organizacije Bratunac.
Ovaj potez i nije iznenađenje, s obzirom da je u junu prošle godine vijećnik Naroda i pravde Muamer Sofović u Višegradu slavio opoziv načelnika koji je inicirao SDS, okružen trubačima i zastavama entiteta Republika Srpska, prenosi Faktor.
NiP se "dokazao" i u aprilu prošle godine, kada je na izborima za članove Savjeta Mjesne zajednice Janja, Konakovićeva stranka odbila poziv SDA da naprave zajedničku listu, koja je omogućavala izbor većine Bošnjaka u Savjetu. Zbog razdora koji je unio NiP, niti jedan kandidat iz ove stranke ni iz SDA nije ušao u Savjet mjesne zajednice Janja, a pobijedila je srpska lista.
Podsjetimo, na prošlogodišnjim Općim izborima, jedino NiP i Naša stranka nisu željeli biti dijelom probosanskog bloka Pokret za državu koji je činilo 10 stranaka.
