Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

PORAZNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Svaki treći građanin u BiH daje mito za zdravstvenu uslugu!

Ova analiza objavljena u okviru projekta "Virus za koji ima lijek!" kojeg provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap.

Svaki treći građanin svjesno daje novac ili poklon, odnosno mito za zdravstvenu uslugu, pokazali su rezultati istraživanja "Korupcija u zdravstvu iz perspektive pacijenata i građana u BiH prije i tokom Covid-19 pandemije" koje je danas prezentovano u Banja Luci na konferenciji za medije.

Ova analiza objavljena u okviru projekta "Virus za koji ima lijek!" kojeg provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap.

Tokom prezentacije rezultata istraživanja, rečeno je da je subjektivno mišljenje građana o prisustvu korupcije u zdravstvu izrazito visoko. U Republici Srpskoj čak 82,50% ispitanika smatra da je korupcija prisutna "previše". Ovakvo mišljenje dijeli 70, 6% ispitanika Federaciji BiH.

Predsjednica udruženja Stop mobbing, Anica Ramić, rekla je da u RS pacijenti najviše daju mito u vidu poklona (56%), a u vidu novca (44%)

"Pacijenti u Republici Srpskoj su se izjasnili da najčešće daju mito za operativni tretman i to 51% od ukupnog broja onih koji su se izjasnili da jesu dali mito, a 48% daju mito za dijagnostiku", rekla je Ramić.

Slični podaci su i u Federaciji gdje poklon i novac za uslugu pacijenti daju u skoro istom procentu (47 i 45%).

Prema riječima članice udruženja Kap, Merime Spahić, ispitanici iz FBiH koji su imali iskustvo sa davanjem mita, takođe su uglavnom davali novac ili poklone za operativne tretmane (52, 7 %), za dijagnostiku (37, 2%) dok se nekolicina izjasila da su dali mito i za dijagnostika i operativni tretman.

"Kada objašnjavaju zašto daju mito, pacijenti navode, pored ostalog: "Dala sam mito da osiguram da dr. bude uz mene za vrijeme poroda", "Dala sam mito zbog bolje njege i brige o pacijentu i davanja antibiotika", "Nisam dala mito, ali me je doktor pozvao u kancelariju i u 4 oka rekao da treba prije operacije dati 'miraz", "Dao sam mito za liječenje majke", "Dao sam mito za pregled ljekara i da pacijenta puste na vankantonalno liječenje jer nemaju aparate u mom kantonu", citirala je Spahić.

Tokom prezentacije rezultata analize koja je provedena na uzorku 2.000 ispitanika, rečeno je da "na svoje insistiranje u RS mito daje 43% ispitanih građana, a 56% na insistiranje zdravstvenog radnika". U FBiH 55% ispitanih građana dalo je mito samoinicijativno, a 26% na insistiranje zdravstvenog radnika.

U narativnim odgovorima gdje su anketirane osobe objašnjavale svoju percepciju davanja mita, prednjači mišljenje da "nije moguće drugačije dobiti zdravstvenu uslugu, termin za pregled ili operaciju bez mita".

Na pitanje- da li ste prijavili korupciju u zdravstvu u RS, 100 posto odgovora glasi "ne", dok se u FBiH od ukupnog broja ispitanika, svega njih 7% izjasnilo da jesu prijavili korupciju ali da takva prijava nije urodila plodom.

Pacijenti su svjesni da je davanje mita krivično djelo i to 89% ispitanika u RS i 83% ispitanika u FBiH, ali ipak na pitanje - da li treba prijaviti slučajeve korupcije u zdravstvu, u RS 76% ispitanika smatra da treba dok njih 19% vjeruje da je "dio domaće tradicije da se časti".

U FBiH su slični rezultati gdje 77% anketiranih smatra da treba prijaviti korupciju, 8,6% vjeruje da je dio domaće tradicije da se časti dok 13,5% ispitanika nema stav o ovome.

U dijelu pitanja koji se odnose na pružanje zdravstvene usluge i korupcije tokom pandemije, 89% ispitanika u RS je navelo da su im bile uskraćene zdravstvene usluge, a u FBiH 36% ispitanika.

Od broja osoba koje su se izjasnile da su im bile uskraćene usluge u javnom zdravstvu u RS. 83 % njih je navelo da su im uskraćene zdravstvene usluge ljekara specijaliste.

Takođe, od broja osoba koje su se izjasnile da su im bile uskraćene usluge, i u FBiH je 64.6 % ispitanika navelo da im je uskraćen pregled specijaliste i čak 8,4% pacijenata kojima su bile uskraćene operativne usluge.

"Na pitanje da li se liječite u privatnom zdravstvu iako plaćate javno zdravstvene usluge, u RS je 83 % ispitanika je navelo da se liječe privatno. U FBiH je taj procenat 78 posto", rekla je Anica Ramić i postavila pitanje opravdanosti plaćanja usluga javnog zdravstva.

Subjektivno mišljenje građana i pacijenata u RS je da izrazito povećana korupcija u zdravstvu tokom pandemije i to 91,90 % ispitanika, dok 43,4% ispitanika u FBiH smatra da je korupcija povećana iako 51,7% osoba nema mišljenje o ovom pitanju.

Preporuke

Ova analiza ima poseban značaj jer je realizirana u vrijeme Covid-19 pandemije i nedvosmisleno ukazuje na veliko nezadovoljstvo pacijenata zdravstvenim uslugama, ističe se nepovjerenje u sistem zaštite prijavitelja korupcije, zbog čega pacijenti smatraju da je jednostavnije dati kovertu i barem trenutno dobiti određenu zdravstvenu uslugu.

Problematika koja se pokazala važnom u ovoj analizi je da javnost nije informisana gdje i kako može doći do definicija, zakona i drugih informacija o tome šta znači korupcija u zdravstvu, kako je prepoznati, kako reagovati u takvim slučajevima, odnosno koja prava pacijenata se krše u slučaju traženja mita i kome se u konačnici obratiti u tom slučaju.

Analizirajući zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini, ostaje otvoreno pitanje - na koji način i kojim aktima je u samim zdravstvenim ustanovama regulisano pitanje načina postupanja po prijavi za korupciju? Činjenica je da većina zdravstvenih ustanova nema usvojen ni Pravilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije, što bi moglo da predstavlja jedan od značajnih mehanizama za prevenciju i borbu protiv korupcije unutar samih ustanova.

U pogledu zakonske legislative, akcenat bi u budućnosti trebao biti stavljen na obavezu donošenja Zakona o pravima, odgovornostima i obavezama pacijenata za RS, kakav ima FBiH. Usvajanje navedenog Zakona predstavljalo bi donošenje važnog antikorupcionog akta.

Istovremeno, u FBiH je važno usvojiti Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, kakav ima RS, kako bi se ohrabrili građani da prijave korupciju u zdravstvu.

Analiza je objavljena u okviru projekta "Virus za koji ima lijek!" koga provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap, uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i predstavlja dio šireg projekta "Podrška građanima u borbi protiv korupcije", koga implementiraju Centri civilnih inicijativa (CCI), kao vodeći partner.

Cjelokupna analiza je dostupna u online formi na Facebook stranicama UG Stop mobbing i udruženja Kap, a u printanom formatu će biti dostavljena svim nadležnim institucijama koje se bave javnim zdravstvom u BiH.