Rama je istaknuo važnost što se samit prvi put održava u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana. Samit EU-Zapadni Balkan okuplja čelnike iz regije, predstavnike institucija EU-a, kao i država članica EU-a.
- Samo činjenica da imamo samit u Tirani - ko je prije samo nekoliko godina mogao zamisliti da će EU izaći izvan svog radiusa, a Vijeće će se preseliti u zemlju koja nije članica EU-a da održi samit. I to nije samo manifestacija, događaj, to je više od toga. To je obaveza, to je poruka - rekao je Rama za EURACTIV.
Premijer Albanije istaknuo je kako je trenutna geopolitička situacija, zajedno s prijetnjama pandemije i klimatskim promjenama, učinila EU svjesnijom važnosti, ali i ranjivosti regije. To se može vidjeti i u promjeni stava Francuske prema proširenju, čija je podrška EU perspektivi Zapadnog Balkana bila iznenađenje za Ramu.
Međutim, razmjeri ovog ponovnog interesa još uvijek se mogu dovesti u pitanje.
- Vjerujem da je to više od lijepih riječi, sada u smislu istinskog interesa, ali hoće li se opći interes pretvoriti u djelo? I hoće li akcija biti dovoljna? Ne znam - rekao je Rama.
Razmišljajući o geopolitičkoj situaciji u regiji na koju je uvelike uticao rat u Ukrajini, Rama je priznao ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, uglavnom na “srpskim teritorijima”, ali je upozorio na otuđenje Srbije, koja je dobila dosta kritika jer se nije uskladila s restriktivnim mjerama EU prema Rusiji zbog rata u Ukrajini.
- Moramo biti svjesni opasnosti. Ne trebamo ni u kom obliku doprinositi otuđivanju Srbije, moramo angažirati Srbiju - istaknuo je Rama.
Rama je istaknuo i važnost dijaloga Beograda i Prištine, iako razumije teškoće u pronalaženju rješenja jer se rat dogodio ne tako davno. Pohvalio je francusko-njemački prijedlog koji traži neovisnost bez međusobnog priznavanja i smatra ga putem prema konačnom rješenju.
(Vijesti.ba / FENA)
