Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a svako dijete od 48, koliko ih je učestvovalo u istraživanju, je tokom putovanja balkanskom rutom preživjelo događaje i okolnosti koje je doživjelo kao fizičku ili emocionalnu prijetnju sopstvenom opstanku i u kojima je bilo nasilja.
Specijalna izvjestiteljica UN komiteta za prava djeteta (2003-2009) Nevena Vučković Šahović je kazala da su rezultati izvještaja poražavajući, iako se uključeni u proces zaštite i prihvata izbjeglica trude od kako je počela migracija 2012. godine, ali da policija, granična policija i državni organi nisu senzibilizirani.
U prilog tome, kazala je kako je prošle sedmice na sjeveru Srbije uhapšeno 600 osoba. Nemaju podatke koliko je djece bez pratnje, ali se na fotografijama vidi da ima djece koja su mlađa od 18 godina.
Naglasila je da djeca treba da uživaju posebnu zaštitu, a sve što je potrebno, je “da policijski organi regiraju po standardima i pravilima koja postoje”.
Podsjetila je da i BiH i Srbija imaju preporuke iz UN Konvencije o pravima djeteta, te im je posebno preporučeno da stvore zakonske i praktične uvjete - da se tretiraju kao djeca i da im se pruži odgovarajuća zaštita i pomoć. Ali, po njenim riječima, iz izvještaja se da zaključiti da to nije baš tako.
Pomoćnica Ombudsmena za ljudska prava u BiH Emina Halilović kaže da su migranti izloženi raznim vidovima torture, nasilja, seksualnih uznemiravanja, trgovine ljudima, a posebno su zabrinjavajuće ranjive grupe migranata, nasilje nad djecom i ženama.
Ombudsmeni za ljudska prava u BiH aktivno rade na zaštiti migranata, pružaju besplatnu pravnu pomoć, uvažavaju žalbe.
Također je i programski direktor Centra za migracije i raseljenost na Balkanu, Save the Children (NWB) Bogdan Krasić naveo da su sva djeca suočena sa raznim oblicima nasilja tokom kretanja balkanskom migrantskom rutom – prinudni rad, seksualno i psihološko zlostavljanje i nasilje, i to od policije i graničara, krijumčara i njihovih pomoćnika, vršnjačko nasilje.
Nasilju je svjedočio i petnaestogodišnji dječak Hasnen, koji je izjavio “Djevojka je vrištala, pokušavala da se spasi, ali ju je taj čovjek, krijumčar seksualno zlostavljao, vidjeli smo”.
Djeca su se žalila i na prihvatne centre čiji su uslovi nehumani i neprikladni za njih. Djeca navode da su ti objekti često hladni, bez kreveta ili grijanja, sa ograničenim mogućnostima za slobodu kretanja i održavanja lične higijene. Ali, ipak, tvrde da se osjećaju sigurnije u centru ukoliko osiguranje radi svoj posao.
U izvještaju je naglašeno da vlade, službe za zaštitu djece, lokalne i međunarodne organizacije i drugi koji žele da pomognu, moraju uložiti vrijeme i napor da zasluže povjerenje djece i da stvarno saslušaju njihove potrebe.
Na kraju, kako je istaknuto, politike odvraćanja i zadržavanja koje su Evropska unija, ali i države duž balkanske rute, Grčka, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Srbija i Bosna i Hercegovina, usvojile kao prioritet, su u osnovi nasilja sa kojim se djeca izbjeglice i migranti sistemski suočavaju na svom putovanju.
Ove politike dovele su do direktnog nasilja koje vrše državni službenici, kao što su pripadnici policije ili granične policije, kao i do indirektnog nasilja koje čine drugi – jer, ukoliko su sigurne i legalne rute zatvorene, izbjeglice i migranti moraju da se oslone na mreže krijumčara koji ih iskorištavaju i zlostavljaju.
Neadekvatni i često nehumani uslovi prihvata u kampovima nalik na zatvore ili sa nedovoljno servisa i zaposlenih pogoršavaju patnju djece, dok nepostojanje odgovarajuće psihosocijalne podrške i podrške mentalnom zdravlju duž balkanske rute povećava rizik od trajne, nepopravljive štete.
Ne postoje jedinstveni podaci o broju djece koja idu balkanskom rutom, i to je pitanje na kojem će raditi u narednom periodu.
Izvještaj “Gdje god da idemo, čine nam zlo: Nasilje nad djecom izbjeglicama i migrantima koja putuju u Evropu balkanskom rutom”, urađen je u saradnji sa Save the Children za sjeverozapadni Balkan, Centrom za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu i istraživačima sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
(Vijesti.ba / FENA)
