Žene koje ne jedu meso imaju veću vjerojatnost za lom kuka u kasnijoj životnoj dobi, tvrdi studija, a prenosi BBC. Znanstvenici su 26 tisuća žena pratili oko 20 godina i otkrili su da su vegetarijanke u skupini imale za trećinu veću vjerojatnost doživljavanja takvih prijeloma. Znanstvenici Sveučilišta u Leedsu rekli su da nekim vegetarijancima možda nedostaje dovoljno hranjivih tvari za dobro zdravlje kostiju i mišića, što povećava rizik od prekida.
Međutim, autori studije kažu da ljudi ne bi trebali prestati s vegetarijanskom prehranom. Također su analizirali skupinu žena u dobi od 35 do 69 godina kako bi procijenili povezanost zdravlja i prehrane. Oko 28% žena koje su pratile bile su vegetarijanke, a 1% veganke. Tijekom 20-godišnjeg razdoblja, 822 (3%) žene u skupini imale su prijelome kuka, prenosi Index.
"Naša studija naglašava potencijalnu zabrinutost u vezi s rizikom od prijeloma kuka kod vegetarijanki. Međutim, kao i kod svake dijete, važno je razumjeti osobne okolnosti i koje su hranjive tvari potrebne za uravnotežen i zdrav način života", rekao je voditelj studije James Webster.
"Vegetarijanska prehrana može biti zdrava i nezdrava"
Dodao je kako vegetarijanska prehrana često ima niži unos hranjivih tvari poput proteina i kalcija, kojih obično ima više u mesu nego u biljkama. "Nizak unos ovih nutrijenata može dovesti do manje mineralne gustoće kostiju i mišićne mase, što vas može učiniti podložnijim riziku od prijeloma kuka", kaže.
Međutim, Webster je istaknuo da se vegetarijanska prehrana može jako razlikovati od osobe do osobe i može biti "zdrava ili nezdrava, baš kao i prehrana koja uključuje životinjske proizvode". Znanstvenici uključeni u projekt rekli su da žene mogu održati zdravlje kostiju ako nemaju manjak kilograma, dodaju hranjive tvari poput B12 svojoj prehrani i ako ostanu aktivne.
"Ova je studija samo dio šire slike prehrane i zdravih kostiju i mišića u starijoj dobi", rekao je koautor studije Darren Greenwood. Profesorica Janet Cade, koautorica, rekla je da je istraživanje važan korak u razumijevanju potencijalnog rizika koji bi prehrana temeljena na biljnoj bazi mogla dugoročno predstavljati i što bi se moglo učiniti da se ti rizici ublaže.
