Hripavac se nakon Hrvatske pojavio i u BiH, zbog odbijanja cijepljenja djeca nezaštićena

Ova bolest u susjednim zemljama već bilježi veći broj oboljelih, a zbog slabe procijepljenosti za očekivati je da bi do istog razvoja situacije moglo doći i u BiH

Nakon morbila, Bosni i Hercegovini prijeti nova dječja zarazna bolest koja je godinama bila iskorijenjena na ovim prostorima, a prvi slučaj već je zabilježen, i to na području Hercegovačko-neretvanske županije, piše Večernji list BiH.

Simptomi i prevencija

Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije zaprimio je tijekom ovog mjeseca jednu prijavu hripavca (pertusisa) kod novorođenčeta. Ova bolest u susjednim zemljama već bilježi veći broj oboljelih, a zbog slabe procijepljenosti za očekivati je da bi do istog razvoja situacije moglo doći i u BiH. Kada je riječ o Hrvatskoj, do sada su zabilježeni slučajevi u Splitu i Zagrebu. Prema riječima infektologa, riječ je o jednoj od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće, odnosno zaraznost se kreće na razini koju imaju ospice i neke varijante COVID-19. Zaraza se širi kapljičnim putem, a za najmlađe može biti pogubna. Počinje kao obična prehlada, zbog čega se blaži oblici čak ne mogu ni klinički prepoznati. Nakon tjedan do deset dana počne se razvijati kašalj, koji je tipično suh u napadajima i češći je noću, pacijenta guši, izaziva osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu. Za to vrijeme u licu se zacrvene ili čak poplave, oči su pune suza, usta otvorena, jezik isplažen i cure sline, znoje se i nemirna su. Kad se stvarno čini da će se ugušiti, nastaje snažan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest u narodu i dobila ime. Tijekom iskašljavanja može se izbaciti malo žilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen. Povraćanje poslije napadaja kašlja vrlo je često i predstavlja važan simptom u dijagnosticiranju bolesti kod adolescenata i odraslih. Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli može imati i više od jednog napadaja tijekom svakog sata, a kašalj može biti provociran bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd. Važno je napomenuti da se kod novorođenčadi i mlađe dojenčadi klinička slika razlikuje od navedene. Kod njih najčešće nema klasičnih napadaja kašlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, može dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postupno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj skupini bolest je osobito teška i rizična te zahtijeva veliku pozornost. Zaraza ovom bolesti može se spriječiti isključivo cjepivom. Naime, Pentaxim cjepivo u sebi sadrži zapravo pet cjepiva i zato ga zovemo i "petovalentno cjepivo" ili "5u1". Ono štiti od difterije, tetanusa, velikog kašlja (hripavac, pertusis), od dječje paralize i bakterije zvane Haemophilus influenzae B, koja izaziva upale. Sva djeca moraju primiti sve doze ovog cjepiva kako bi bila optimalno zaštićena od smrtonosnih, vrlo ozbiljnih bolesti. Prema kalendaru imunizacije Federacije BiH, ovo cjepivo daje se u seriji primocijepljenja u drugom, četvrtom i šestom mjesecu bebina života. Docjepljivanje – buster vrši se u 2. godini života.

Loša procijepljenost

U Republici Srpskoj ovo cjepivo se u seriji primocijepljenja također daje u tri doze, ali u drugom, trećem i četvrtom mjesecu. Docjepljivanje za Pentaxim vrši se se u Republici Srpskoj s 18 mjeseci starosti djeteta. Kako navodi struka, nije dovoljno primiti samo jednu dozu cjepiva ako želite zaštititi svoje dijete. Nužno je naglasiti da se tek s tri doze ovog cjepiva završava puni ciklus osnovnog cijepljenja, a poslije se ovo cjepivo pojača oko 2. godine života docjepljivanjem. Iz Zavoda za javno zdravstvo Sarajevske županije nedavno su upozorili da je obuhvat cijepljenja petovalentnim cjepivom za 2022. godinu DiTePer-IPV-Hib na gotovo 90 posto u prvoj dozi, međutim, prema trećoj pada na 80 posto. - No, docjepljivanje ovim cjepivom je ispod 30 posto jer roditelji kasne s primocijepljenjem, a nužno je da prođu četiri godine kako bi se osobu docijepilo. Kada je u pitanju MRP cjepivo, obuhvat je od oko 30 posto. Ciljne dobne skupine za MRP cjepivo u obje doze čine 16 odnosno 24 posto ostvarenih cijepljenja u 2022. godini za druge dobne skupine, tj. one djece koja kasne. Kada sve zbrojimo, dolazimo na 46 posto za prvu i 54 posto za drugu dozu MRP cjepiva, što je zapaženo nizak obuhvat od preporučenih 95 posto - naveli su iz ovog Zavoda. Inače, kalendar redovite imunizacije u BiH sadrži 10 cjepiva, dok Amerika i druge razvijene zemlje cijepe čak protiv 20 bolesti. Kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva u mnogim zemljama u svijetu djeca koja nisu cijepljenja ne mogu pohađati vrtić i osnovnu školu. U BiH, odnosno FBiH te mogućnosti još nema. Naime, propisano je da je prilikom upisa u ove odgojno-obrazovne ustanove potrebno priložiti i potvrdu o imunizaciji, međutim, roditelji nerijetko radije biraju platiti novčanu kaznu u visini od 100 do 2000 KM u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH nego dijete cijepiti.•