Izjašnjenje o mandatu Monike Mijić i Jelene Cvijetić Sud iz Strazbura je zatražio nakon što je sam aplikant Slaven Kovačević u svom dopisu Sudu konstatirao da agentice nisu u mandatu, jer im je dva puta produžavan vd. mandat koji maksimalno može trajati tri mjeseca.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH, saznaje Istraga.ba.
Pismo iz Strazbura prošle je sedmice stiglo na adresu Monike Mijić koja je odbila o svemu obavijestiti resornog ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića. Kako saznaje Istraga.ba, Mijićeva će zatražiti stav Vijeća ministara BiH kojim predsjedava HDZ-ova Borjana Krišto. Vijeće ministara bi, prema našim informacijama, u četvrtak trebalo zauzeti stav u vezi sa “mandatom” Monike Mijić i Jelene Cvijetić koje su 19. septembra zatražile od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu preispitivanje odluke donesene po aplikaciji Slavena Kovačevića.
Izjašnjenje o mandatu Monike Mijić i Jelene Cvijetić Sud iz Strazbura je zatražio nakon što je sam aplikant Slaven Kovačević u svom dopisu Sudu konstatirao da agentice nisu u mandatu, jer im je dva puta produžavan vd. mandat koji maksimalno može trajati tri mjeseca.
Nakon što je iz Strazbura stigao zahtjev za izjašnjenje BiH u vezi sa statusom agentica, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je zatražilo taj dopis.
“S obzirom na to da Ministarstvo nije nadležno sa pitanje pravnog statusa v.d. zastupnika, niti za njihovo imenovanje i razrješenje, niti zastupnici za svoj rad odgovaraju ministru, Ministarstvo nije pozvano da se na bilo koji način očituje na pismo aplikanta Kovačevića koji pred ESLJP spori pravni status v.d. zastupnika i ovlaštenje za podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude pred Velikim vijećem”, napisala je, pored ostalog, u svom odgovoru Ministarstvu “agentica” Monika Mijić.
Kako bi izbjegla opasnost da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ospori njen status, Monika Mijić je odlučila dokumentaciju poslati Vijeću ministara. Prema informacijama Istrage, Vijeće ministara bi se na sjednici Kolegija o tome trebalo izjasniti u četvrtak. Krišto će, kako saznajemo, predložiti da Vijeće ministara BiH obavijesti Sud u Strazburu da Monika Mijić ima “aktivnu legitimaciju”. No, da bi ta odluka bila donesena, za nju mora glasati predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zatim zamjenik predsjedavajuće Staša Košarac te drugi zamjenik Zukan Helez, ukoliko svoje ovlasti ne prenese na Elmedina Konakovića.
Podsjetimo, “žalba” na presudu Kovačević upućena je 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.
Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.
Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.
Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenst prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.
U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.
Upravo od ovog zahtjeva za preispitivanje čelnici SNSD-a i HDZ-a namjeravaju, uz prećutnu saglasnost Naše stranke, NiP-a i SDP-a, poništiti odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je utvrdio da u BiH, osim etničke, postoji i teritorijalna diskriminacija. Provedbom ove presude BiH bi se dodatno približila EU.
Prema informacijama Istrage, zvaničnici Republike Hrvatske i OHR-a angažirali su se da Evropski sud preko Velikog vijeća ospori prvobitnu odluku.
