Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

Član Radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH: Uvođenje virtuelnih izbornih jedinica legalizira treći entitet

zmjena Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine treba biti bosanskohercegovačko rješenje. Uloga međunarodnih zvaničnika ovdje, posjeta specijalnog izaslanika SAD-a za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove, u kontekstu je da naprave bilo kakav pomak da bi oni njihovim šefovima mogli kazati da su napravili određene pomake u Bosni i Hercegovini, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Dženan Đonlagić, član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i predsjedavajući Kluba zastupnika Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Posljedice takvih poteza će biti preko leđa građana BiH, tvrdi Đonlagić i upozorava da BiH ima obavezu da sprovede svih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na pomenuta pitanja.

“Rješenje mora ići u pravcu implementacije svih presuda, a ne kako međunarodni zvaničnici potenciraju, samo presude Sejdić – Finici. U ovom trenutku oni su se fokusirali samo na jednu presudu i traže rješenje za Sejdić – Finci. Da bi BiH sprovela sve presude, nije moguće ići samo sa izmjenama Izbornog zakona BiH nego su potrebne i promjene Ustava BiH, zato što je izbor članova Predsjedništva BiH ustavna kategorija. S tim u vezi, ono što mora biti cilj tih izmjena jeste otkloniti svaki oblik diskriminacije po etničkom principu i po mjestu prebivališta. Ovdje se uvijek samo apostrofira taj etnički princip diskriminacije da se eliminira. Međutim, mi imamo građane BiH koji su diskriminirani i na osnovu mjesta boravka, odnosno mjesta prebivališta. Tako da ustavne promjene koje bi išle u pravcu implementacije presuda vrlo jasno od BiH traže novi koncept uređenja zemlje, odnosno da se BiH makne iz dejtonske košulje, odnosno iz dejtonskih okova ekskluzivnih prava naroda, odnosno onih koji se izjašnjavaju prvenstveno kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati, u pravcu da se zadrže i prava da se svako može odrediti i izjasniti kako da se izjašnjava, kako želi, međutim u novi Ustav BiH – presude nam nalažu – da u središtu pažnje bude čovjek, da u središtu pažnje bude zapravo građanin koji ima državljanstvo BiH. I da onda on svoja prava konzumira na osnovu Ustava BiH koji će mu garantovanti njegova individualna, temeljna ljudska prava i slobode”, navodi Đonlagić.

– Bolje ne mijenjati Izborni zakon, nego napraviti korak unazad –

Vrlo često se, kaže on, zlonamjerno spinuje kako je postavljanje građanina u novi Ustav BiH zapravo stvaranje unitarne države, što nije tačno.

“Postavljanje građanina u Ustav BiH zapravo znači da čovjek može konzumirati svoja lična, individualna, građanska prava koja, između ostalog, uključuju da taj čovjek ima svako pravo i da se izjasni po pitanju etničke pripadnosti, jezika, kulture i svega onoga što čovjek osjeća u sebi da mu pripada. Prema tome, o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga nema nikakve dileme, traži od BiH novi model uređenja, novi koncept ustava, gdje ćemo se odmaknuti od principa konstitutivnosti, odnosno od principa davanja ekskluzivnih prava onima koji se etnički izjašnjavaju prvenstveno kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati, nego davanje temeljnog ljudskog prava svakom građaninu BiH bez obzira na to gdje živi, gdje boravi, gdje mu je mjesto prebivališta i bez obzira na to kako se izjašnjava. U BiH trenutno imamo sudar ta dva koncepta, ta dva modela, onih političkih snaga koje po svaku cijenu žele zacementirati etnički model i etnički princip u Ustavu BiH i onih političkih snaga koje žele uvesti novi model, a to je zapravo za građansku državu BiH. Da li će ova generacija to uspjeti, to je drugo pitanje, međutim, cijenim da ukoliko se ne napravi dogovor da BiH uđe u ovaj novi koncept građanskog društva, građanskog uređenja države, bolje je zadržati postojeći sistem ustavnog okvira države i Izbornog zakona BiH nego napraviti korak koji će u konzumiranju prava građana BiH značiti korak nazad, odnosno cementiranje etničkog modela i etničkog koncepta, jer je evidentno da takvi procesi u BiH traju deceniju i više”, naglašava Đonlagić.

Komentirao je i aktuelne razgovore političkih predstavnika u BiH koji se vode pod pokroviteljstvom američkih i evropskih zvaničnika u kontekstu pokušaja nalaženja rješenja za izmjene Izbornog zakona BiH.

“Cijenim da ovo što smo do sada imali, ove runde pregovora pod pokroviteljstvom američkih i evropskih zvaničnika, neće biti moguće u ovom vremenu koje je pred nama doći do rješenja. Jer, Centralna izborna komisija BiH ima zakonsku obavezu da u maju naredne godine donese odluku o raspisivanju izbora. Stoga, treći, odnosno četvrti mjesec naredne godine bi bila posljednja šansa da se to uradi. Jer, bez obzira na to kakav dogovor bio postignut, završnu riječ će imati zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH. Sve se ovo proceduralno mora vratiti u institucije, prije svega, u oba doma Parlamentarne skupštine BiH i još dodatno s obzirom na to da bi morali ići u amandmane na Ustav BiH, za tu vrstu promjene treba dvotrećinska podrška u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno treba podrška velikog broja parlamentarnih stranaka koje imaju svoje zastupnike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH. Cijenim da se ni po koju cijenu ne smiju kreirati nikakve dodatne izborne jedinice u BiH koje bi se bazirale prvenstveno na etničkom principu. Dakle, daljnje cementiranje etničkih podjela u BiH ne dolazi u obzir. Nikakve virtualne, plutajuće, privremene izborne jedinice ili ne znam koji već termini koji se nalaze u javnom medijskom prostoru, to ne dolazi u obzir. Federacija BiH može biti jedna izborna jedinica i, naravno, entitet RS kao druga kada govorimo o izboru članova Predsjedništva BiH”, kaže Đonlagić.

Navodi kako uloga domova naroda u političkom sistemu BiH, kao što im je i ustavni naziv, u ovoj reformi morala bi se svesti na taksativno nabrojane, jasno definisane nadležnosti doma naroda.

“U principu, da se domovi naroda ne bave svakim zakonskim rješenjem, jer imamo iskustvo da su upravo to kritične tačke blokade političkog sistema i funkcionisanja institucija u BiH. Dakle, buduća uloga doma naroda ili domova naroda treba biti da se jasno u ustavu definiraju odredbe vitalnog entitetskog interesa. U ovom slučaju federalni Dom naroda bi se bavio vitalnim entitetskim interesom u FBiH. Da pojednostavimo, uloga federalnog Doma naroda bi se trebala dovesti u simetriju uloge Vijeća naroda u RS-u. Onda bi mi zapravo u Federaciji BiH uspostavili funkcionalni politički sistem u smislu da obezbijedimo prohodnost zakonskih rješenja koja idu iz izvršnog organa, odnosno iz Vlade FBiH prema Parlamentu FBiH. Ilustracije radi, od 2018. do sada ima više od 100 zakonskih rješenja koja su blokirana u federalnom Domu naroda. Nema nikakve dileme. Jedna politička grupacija, u ovom slučaju HDZ BiH, koristi federalni Dom naroda kao institucionalni mehanizam blokade funkcioniranja FBiH. Prema tome, da bi implemetirali sve presude suda iz Strasbourga uredu je brisati etničke prefikse vezano za izbor članova Predsjedništva BiH i na taj način bi zapravo omogućili svakom građaninu BiH da se može kandidovati za poziciju člana Predsjedništva BiH. I domove naroda urediti na takav način da dobiju redefinisanu ulogu”, ističe Đonlagić.

– Demokratizirati izborni sistem –

Ne govorimo, kaže Đonlagić, o ukidanju domova naroda i svođenje političkog sistema BiH u jednodomni sistem.

“I dalje bi bio dvodomni sistem u BiH, ali bi imali redefinisanu ulogu doma naroda i svođenje uloge doma naroda na ono što bi on zapravo i trebao da bude i da služi svojoj svrsi potezanja vitalnog interesa na ona pitanja koja bi bila jasno propisana i definisana ustavom, a koja bi se ticala zaista vitalnog interesa naroda i ostalih u domovima naroda. To se prvenstveno odnosi na pitanja jezika, kulture, javnog informisanja, predstavljanja u institucijama… To bi bila pitanja kojima bi se bavili domovi naroda i na taj način bi omogućili prohodnost drugih zakona iz svih drugih oblasti koji se tiču zapravo pitanja života građana iz različitih sektora, odnosno pitanja standarda građana”, cijeni Đonlagić.

Podržava uvođenje savremenih informacionih tehnologija u izborni proces u BiH. Potrebno je dekriminalizirati izborni proces u BiH, objašnjava sagovornik Anadolu Agency.

“Svi mi znamo, odnosno svjedočimo izbornim krađama u izbornim ciklusima koje smo do sada imali. Zato bi bilo jako važno Izborni zakon BiH izmijeniti u onim odredbama koje bi omogućile, odnosno koje bi u najvećoj mogućoj mjeri spriječile izborne prevare i izborne krađe i da bi zaista glas birača bio vjerodostojan, a ne brojača, kao frazu koju imamo u BiH. Name, često se govori da izbore određuju brojači, a ne birači. Zato sam za uvođenje savremenih informacionih tehnologija u izborni proces. Tu, prije svega, mislim na elektronsko brojanje glasova i video nadzor u biračkim odborima. Ta vrsta unapređenja bi bila jako potrebna da bi u najvećoj mogućoj mjeri dekriminalizirali izborni proces”, ističe Đonlagić.

Prema njegovom mišljenju, od građanskog modela u BiH ne treba odustajati, jer potpuno je neizvjesno kada bi ponovo moglo doći do novih izmjena Ustava BiH.

“I pitanje je da li bi više ikada imali priliku promijeniti Ustav BiH na način da svakom čovjeku u ovoj zemlji obezbijedimo njegova ljudska prava. Zato je važno stalno naglašavati da ovaj model građanskog koncepta i građanskog društva u BiH nije iluzija. Mnogi kažu – pa dobro, to je nemoguće sada u ovim političkim okolnostima implementirati. Možda i jeste. Ali, to ne znači odustati od ove ideje i od ovog koncepta, jer sam siguran da recimo kada bi pitali sve građane u BiH na referendumskom pitanju koje bi se organizovalo na području cijele BiH, siguran sam da bi natpolovična većina ljudi u BiH kazala da želi BiH uređenu po konceptu građanskog društva i poštivanja temeljnih ljudskih prava. S tim u vezi ćemo nastaviti političku borbu demokratskim sredstvima. Ako bi me pitali da li je moguće u ovim političkim okolnostima doći do promjena Ustava i Izbornog zakona BiH, čini mi se, kako sada stvari izgledaju, da ćemo mi izbore naredne godine održati po važećem Izbornom zakonu BiH. Vrlo često se povlači teza kako nije moguće održati izbore ukoliko ne uradimo sada izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH. To, naravno, nije tačno. BiH ima na snazi Izborni zakon BiH i ukoliko se ne dese izmjene, to znači da ćemo izbore 2022. održati po onim izbornim pravilima kako smo ih i održali na izborima 2018. godine”, naglašava Đonlagić.

Uvođenje virtuelnih izbornih jedinica, stava je, bila bi legalizacija trećeg, odnosno “hrvatskog entiteta”.

“DF nikada neće dići ruku i ne prihvatamo niti u jednoj kombinaciji uvođenje bilo kakvih izbornih jedinica na području Federacije BiH, jer bi to evidentno značilo daljnju etničku podjelu BiH. To bi dovelo do novih diskriminacija i dovelo bi do onoga što je nama apsolutno neprihvatljivo, a to je nejednaka vrijednost glasa. Suštinski, ono što presude iz Strasbourga traže od države BiH jeste uvođenje jednake vrijednosti glasa za svakoga. Ukoliko bi se krenulo u ovu priču plutajućih, virtualnih izbornih jedinica, prvo, to bi evidentno vodilo ka uvođenju trećeg entiteta u BiH, odnosno dominantno hrvatskog entiteta, što je apsolutno neprihvatljivo. I dovelo bi do nejednake vrijednosti glasa gdje bi, uslovno rečeno, neka virtuelna izborna jedinica koja bi činila 150 hiljada glasova imala veću vrijednost glasa nego neka druga izborna jedinica sa milion glasova. To bi dovelo do novih problema u funkcionisanju BiH i do nejednake vrijednosti glasa i evidentno do novih presuda. Nema nikakve dileme”, cijeni Đonlagić.

– HDZ BiH obesmislio izbore –

U BiH, ukoliko se pokušava na bilo koji način svesti priča na davanje ekskluzivnih prava narodima, novog građanina BiH ćete uvesti u novu diskriminaciju, upozorava sagovornik AA.

“BiH bi se stoga suočila sa novim presudama suda iz Strasboura. To bi značilo onemogućiti BiH završetak procesa evropskih integracija i zapravo bi to bio začarani krug u kojem bi se država našla. Ne bi nikada postala članica EU-a na takav način. S tim u vezi, uvođenje virtuelnih, plutajućih izbornih jedinica koje bi se zasnivale na etničkom kriteriju apsolutno ne dolazi u obzir”, stava je Đonlagić.

Aktuelnu političku krizu, ali i sve prije nje, HDZ BiH koristio je kao pritisak da u razgovorima isposluje rješenja koja njima odgovaraju, smatra Đonlagić.

“Svi u BiH znaju da je HDZ BiH ucjenom i blokadom obesmislio održavanje izbora 2018. godine za nivo Parlamenta FBiH iz kojeg proizlazi imenovanje Vlade FBiH. Znamo da izborni proces iz 2018. nikada nije doveden do kraja u smislu njegove sprovedbe. FBiH nije implementirala opće izbore 2018. godine jer nismo imenovali novo rukovodstvo u FBiH, predsjednika i dva potpredsjednika i novu Vladu FBiH. Zapravo, ilustracija ovoga što je HDZ BiH uradio od 2018. naovamo nas uvjerava da promjene Ustava i Izbornog zakona BiH ne smiju ići u daljnje cementiranje etničkog koncepta u BiH. Jer, zapravo, vas onda dovede u situaciju da jedna politička stranka, jedna politička organizacija može blokirati cijeli sistem funkcionisanja institucija u BiH što je apsolutno neprihvatljivo”, smatra Đonlagić.

Vjeruje kako će sve opozicione, odnosno probosanske snage imati zajednički stav u narednoj rundi pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

“Ova grupacija političkih stranaka, koju bi nazvao prodržavnom, koja se političkim sredstvima bori i proklamira jačanje institucija države BiH, trebala bi imati usaglašen stav. Mislim da u posljednjih nekoliko dana ti stavovi se prilično konvergiraju, ti stavovi u medijskom prostoru bivaju usaglašeni i ono koliko sam čuo u istupima predstavnika političkih stranaka koje su učestvovale u ovim posljednjim pregovorima, drago mi je čuti da i one propagiraju koncept svih presuda suda u Strasbourgu i da su svi protiv daljnjeg cementiranja etničkih podjela i etničkog koncepta u BiH i da su sve već izrazile stav da ne dolazi u obzir kreiranje bilo kakvih virtuelnih izbornih jedinica po etničkom principu”, kaže Đonlagić.

Kad je riječ o probosanskom bloku, kako dodaje, svi daju podršku izmjenama Izbornog zakona BiH u konceptu jačanja fer i demokratskih izbora i jačanja transparentnosti kroz uvođenje savremenih informacionih tehnologija u izborni proces.

“Čini mi se da su politički stavovi sve usaglašeniji i sinhronizovaniji i zato cijenim da ćemo i u ovoj narednoj rundi pregovora iznositi te sinhronizovane stavove koji će zapravo značiti jačanje demokratskog kapaciteta izbornog procesa u BiH i jačanje koncepta dekriminalizacije izbornog procesa. Da li ćemo u konačnici doći do potrebnih izmjena imajući u pitanju političke stavove i rigidnost, prije svega, Dragana Čovića i HDZ-a BiH, čini mi se da njegova politika ovoga puta ide na sve ili ništa. Čini mi se da će u konačnici biti ništa”, smatra Đonlagić.


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...