Bosnia and Herzegovina
This article was added by the user Anna. TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

POTRES NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Nedavno razotkriveni Facebookovi dokumenti mogli bi uzrokovati jednu od najvećih kriza u povijesti kompanije

Tekst prenosimo sa hrvatskog Tportala.

Facebook se ovih dana suočava sa sve većim brojem žviždača, no tu su i veliki problemi u obliku propalih odnosa s javnošću i sve većom neželjenom pažnjom Kongresa. Konzorcij od 17 američkih medijskih kompanija počeo je objavljivati seriju članaka pod zajedničkim imenom 'Facebook papiri' temeljenih na stotinama internih mailova i dokumenata koji su bili uključeni u svjedočenjima zviždačice Frances Haugen. Konzorcij koji među ostalim uključuje i CNN napravio je osvrt na cenzurirane verzije dokumenata koji su stigli na stolove članova Kongresa.

CNN-ovo pokriće uključuje priče o koordiniranim skupinama na Facebooku koje su odlučile širiti razdor i nasilje uključujući ono koje je kulminiralo smrtima i pobunom 6. siječnja, kao i izazovima s kojima se Facebook suočava pokušavajući moderirati sadržaje u nekim zemljama koje ne spadaju pod englesko govorno područje - mjesta gdje, među ostalim, njihovu nesposobnost zlorabe trgovci robljem.

Izvješća, ukratko, prate vrlo intenzivne istrage u samo srce Facebooka. Wall Street Journal je objavio niz tema vezanih uz tisuće stranica internih dokumenata koje je javnosti donijela Haugen.

Objava Journalovih 'Facebook papira' podigla je zabrinutost oko utjecaja Instagrama na mentalno zdravlje tinejdžerki te je potaklo Senat da napravi odbor koji će saslušati Facebookovu voditeljicu globalne sigurnosti Antigone Davis. Haugen je svjedočila pred odborom i izjavila da 'Facebookovi sadržaji nanose štetu djeci, potiču raskol i podjelu te oslabljuju američku demokraciju'.

Čini se da problemi Facebooka ne staju samo sa razotkrivenim dokumentima - članovi odbora na svjedočenje su pozvali samog Marka Zuckerberga, dok je krajem prošlog tjedna još jedan zaposlenik anonimno objavio prigovor Komisiji za vrijednosnice i burzu spomenuvši slične optužbe kakve je imala i Haugen.

Facebook se već godinama nosi sa skandalima oko pristupa korisničkoj privatnosti, moderaciji i konkurenciji. Velik broj dokumenata, doduše, tvrdi da kontroverza ne prestaje tu već se dodiruju zabrinutosti vezane uz poteškoće skoro svakog segmenta kompanije - od pristupa borbi protiv govora mržnje i dezinformacija, vođenja unutarnjeg rasta, zaštiti mladih korisnika i točnog mjerenja veličine njihove masivne publike. Svi ovi problemi podižu jedno veliko pitanje: Je li Facebook uopće sposoban voditi Facebook - mrežu koja neadekvatnim pristupom može nanijeti masivnu šetetu te koja, možda, jednostavno ne može kontrolirati samu sebe i srlja prema neminovnoj propasti.

Facebook je, kako bi spasio lice, već neko vrijeme pokušava diskreditirati Haugen te tvrdi da su njezine izjave i dokumenti rezultat krivog shvaćanja kompanijine politike. 'U samom srcu ovih svjedočenja nalazi se lažna premisa' kažu iz Facebooka. 'Da, mi smo kompanija koja nastoji zaraditi novac, no ideja da to radimo na račun sigurnosti naših korisnika potpuno krivo interpretira naše komercijalne interese'.

U razgovoru na Twitteru potpredsjednik Facebookovih komunikacija John Pinette nazvao je objavljene dokumente 'pažljivim izborom između milijunima dokumenata na Facebooku' koji 'se ne smiju koristiti za donošenje zaključaka o kompaniji'. Ako je to istina i ako ti ostali dokumenti pružaju bolju sliku o kompaniji, pita se CNN, zašto ih onda ne objave?

Velik broj dokumenata koje je Kongresu predstavila Frances Haugen pokrenuli su val izvješća koja govore o kontroverzama unutar najveće društvene mreže na svijetu, počevši sa člankom u Wall Street Journalu, kao i konzorciju drugih organizacija koje su počele objavljivati članke o dokumentima.

Umjesto da se nosi sa novopridošlom kontroverzom demantijima i dokazima, kompanija se prošlog tjedna odlučila na rebranding. Potez pokazuje na to da Zuckerbergova marketinška mašinerija nastoji započeti novo poglavlje, no problem je što svježi sloj boje neće popraviti probleme zbog kojih je na koncu i završila na glavnim stranicama portala. Taj posao može napraviti samo Facebook.

Primjera radi, Wall Street Journal je 16. rujna objavio interno Facebookovo istraživanje o nasilnom meksičkom kartelu Cartél Jalisco Nueva Generación. Kartel je platformu koristio za objavljivanje nasilnog sadržaja i novih članova pod akronimom 'CJNG' premda je već prije bio interno označen pod kategorijom 'Opasni pojedinci i organizacije' čiji se sadržaj mora brisati. Facebook je Journalu u to vrijeme rekao da investira u umjetnu inteligenciju uz pomoć koje će pojačati obranu protiv takvih skupina.

Unatoč objavama, CNN je prije tjedan dana razotkrio uznemirujuće sadržaje vezane uz grupu koji se šire Instagramom, uključujući fotografije oružja, kao i video sadržaja u kojima se vide propucane ili obezglavljene osobe. Nakon što su pitali Facebook što je s tim objavama, glasnogovornik kompanije rekao je da će ubaciti upozorenje i izbrisati sve kritične sadržaje. Problem je, doduše, što društvena mreža nastavlja služiti kao odskočna daska za globalno nasilje. Facebook, konkretno, danas služi kao platforma za poticanje nasilja u Etiopiji gdje moderatori nisu napravili ništa kako bi išta spriječili.

Haugen također predlaže da Facebook mora popraviti takve probleme zato jer na prvo mjesto stavlja profit umjesto društvenog dobra - kompanija također nije sposobna ugasiti nekoliko 'požara' odjednom.

'Facebook ima malo osoblja zato jer puno tehnologa gleda što je stranica napravila i ne žele preuzeti odgovornost, što znači da ljudi na koncu tamo jednostavno ne žele raditi' rekla je Haugen.

Facebook je od 2016. investirao 13 milijardi dolara u sigurnost platformi, kažu iz kompanije. Usporedbe radi, samo u 2020. godišnji prihodi kompanije iznosili su 85 milijardi, dok je zarada iznosila 29 milijardi dolara.

Kompanija u međuvremenu gubi povjerenje - ne samo ono klijenata, već i samih zaposlenika. Neki interni dokumenti navode da su zaposlenici sve zabrinutiji zbog Facebookovih prostupaka, uključujući onog u 2020. gdje se na internoj stranici pojavila objava u kojoj djelatnik upozorava da prema anketi Pulsea ni zaposlenici više ne vjeruju Facebooku.

Interna poruka o nepovjerenju stigla je nakon što se Facebookov tim za civilni integritet raspao nakon predsjedničkih izbora te je svoje članove poslao u razne druge dijelove kompanije - potez koji je potpredsjednik Odjela za integritet u Facebooku, Guy Rosen, nazvao 'prilikom da izvrsni tim svoje iskustvo tijekom izbora može podijeliti sa ostatkom kompanije'. Tu su i dokumenti koji govore o VIP osobama kojima Facebook dozvoljava da rade što žele bez bojazni o moderaciji.

Haugen i skupina koja ju podržava, s druge strane, ne žele zatvoriti kompaniju, već ju poboljšati - navodeći da Facebook ima potencijal za dobrotom ako se njegovo vodstvo ozbiljno odluči suočiti sa firminim najvećim problemima. Bivša djelatnica rekla je da bi opet radila za Facebook ako dobije priliku - navodeći da Kongres mora Facebooku dozvoliti da objavi 'moralni bankrot nakon kojeg bi voditelji kompanije mogli zajedno sa svima ostalima pokušati popraviti ovaj problem'.

Jedino pitanje koje preostaje je kolio Facebook zapravo želi ispraviti vlastite greške, pogotovo nakon svjedočenja trenutnih i budućih zviždača. Hoće li prihvatiti transparentnost i kooperaciju ili će jednostavno nastaviti raditi jednu te istu stvar - samo pod drugim imenom?